Na Veliki petak, u drinićkoj crkvi, u 18 časova, upriličeno je večernje Bogosluženje sa iznošenjem plaštanice, a služio je Episkop bihaćko-petrovački, gospodin Hrizostom sa sveštenstvom.
Ovom molitvenom događaju prisustvovali su brojni vjernici.
Na Veliki petak, kada se priziva uspomena na Hristovo raspeće, u našim hramovima, popodne se iznosi plaštanica (platno na kome je prikazano polaganje Hristovo u grob), koju vjernici cjelivaju sve do Vaskrsa. Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.
Ove nedelje crkva zapovijeda najstroži post bez ribe i ulja. Na Veliki petak poželjno je ništa ne jesti sve do iznošenja Plaštanice.Veliki petak je najtužniji vjerski praznik, dan kada se ni crkvena zvona ne oglašavaju i koji se provodi u strogom postu, jer su taj dan judejski poglavari, fariseji i prvosveštenici, osudili Isusa na smrt i uz teško mučenje, razapeli ga na krst. Zbog toga na ovaj dan Jevanđelje po Marku govori da je Isus razapet „u treći sahat“ po istočnjačkom, što je devet ujutru po našem vremenu, a izdahnuo je u tri popodne (devet uveče po istočnjačkom), obraćajući se Bogu riječima „Oče, u tvoje ruke predajem duh svoj“. Razlog njegovog pogubljenja je njegovo učenje i mirno propovjedanje u narodu, kome se navodno predstavljao kao car (sin božji), što je bio sukob sa rimskim carstvom.