Najradosniji praznik u hrišcanskom svijetu – Božic, rođenje Isusa Hrista svečano je obilježen u cijeloj Republici Srpskoj, a u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve u zemlji i inostranstvu služene su praznične liturgije. Drinićani su Božić, kao i Badnji dan proslavili u sreći i blagostanju, u krugu svojih najbližih i najdražih.
Kako to već tradicija i običaji nalažu, u zoru Badnjeg jutra, muškarci su otišli u šumu i usjekli Badnjak, da bi ga nakon toga, cijeli dan vozili kroz Drinić. Kao sjajan domaćin, ove godine pokazala se porodica Banjac, i to Đuro i Milka, od kojih je Badnjak krenuo, da bi nakon toga, brojni drugi stanovnici kitili i Badnje drvo i ljude, koji su ga usjekli.
Da je Badnji dan poseban i srećan za sve hrišcane, govori i stara poslovica „Nije svaki dan Badnji dan“. 6. januar prepun je rituala i simbolike, živopisnih radnji, a sve su one povezane sa kultom ognjišta i porodičnim kultom. Iako se običaji za Badnji dan i Božic razlikuju od mjesta do mjesta, postoje i mnogi zajednički običaji, bez kojih se ovaj praznik ne može ni zamisliti, a to su prvenstveno sječenje i paljenje Badnjaka, zastiranje doma slamom, položajnik, te mješanje česnice, koja je istovremeno i hljeb i kolač i svetinja oko koje se porodica okuplja i u miru Božijem raduje se činu lomljenja i traženju novčića.
Večernje Bogosluženje upriličeno je u 19 časova u Crkvi Svete Trojice u Driniću, a sveštenik Dragan Škalonja pročitao je i Božićnu poslanicu, nakon čega se mogao čuti najradosniji hrišcanski pozdrav “Mir Božiji, Hristos se rodi“! Ovom prilikom, sveštenik Škalonja je pozvao vjernike da u crkvu dolaze što češce, te da u taj hram treba da dolazimo i kad nam je najljepše i kad nam je najteže.
– Treba da učimo našu djecu da od malih nogu steknu naviku i dolaze u crkvu svake nedjelje, jer ovdje neće naučiti ništa što je loše i ružno. Crkva nije mjesto gdje treba da dođemo samo za vrijeme praznika, već je to naša druga kuća u koju smo uvijek dobro došli i gdje bar jednom nedjeljno treba da se molimo za zdravlje i sreću naših najmilijih – istakao je Škalonja.
Poslije Bogosluženja, ispred crkve naložen je Badnjak, a njegovo loženje predstavlja središnji element simbolike rađanja novog sunca, dok je pregršt varnica bačenih u nebo najavio mnogo roda i prinosa. Grijući se oko Badnjaka, okupljeni oko njega zapravo se zagrijavaju ljubavlju, iskrenošcu i slogom, a svjetlošću njegovom razgone mrak neznanja i praznovjerja, dok se istovremeno ozaruju i obasipaju radošću, zdravljem i obiljem…
Kao i svake godine, opština Petrovac je za Badnje veče obezbjedila paketiće za svu drinićku djecu. Pored pokona za najmlađe, zajedničko prošlogodišnjoj i ovogodišnjoj proslavi Badnje noći jeste i kuvano vino u kojem su uživali vjernici ispred crkve, ali i odsustvo prave hladne zimske čarolije, koja bi ovaj praznik učinila još ljepšim. Drinićani su proslavu Badnje večeri nastavili u ugostiteljskim objektima uz odličan muzicki program ili u svojim kućama uz bogatu posnu trpezu.
Ove godine, umjesto jutarnje Božićne liturgije, ona je po prvi put upriličena tačno u ponoć, kada su vjernici koji su postili, mogli da pristupe svetoj tajni pričešća.